Hrvatski sabor: Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici temeljno je ljudsko pravo

/Hrvatski sabor: Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici temeljno je ljudsko pravo

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorio je na povrede prava gotovo 7.000 osoba s invaliditetom koje i dalje žive segregirane u posebnim ustanovama

Povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom u Hrvatskom je saboru, u dvorani Ivana Mažuranića, održan okrugli stol na temu ‘Pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici’. Okrugli stol organizirao je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, a pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića.

Pozdravne govore održali su Mira Pekeč Knežević iz Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, saborska zastupnica Ljubica Lukačić , ministrica Nada Murganić te Gordan Jandroković.

Ljubica Lukačić istaknula je kako je napokon stiglo vrijeme na koje se godinama čekalo – da se osobama s invaliditetom omogući život u zajednici dostojan čovjeka. Pritom se zahvalila ministrici Murganić, koja čini maksimalne napore za poboljšanje uvjeta života OSI populacije. Između ostalog, izrazila je zadovoljstvo činjenicom da se sjednice Hrvatskog sabora od ove godine prenose i na znakovnom jeziku. Veliki je to iskorak, naglasila je Lukačić, za naše gluhe i nagluhe građane.

 

“Ima još puno posla. Vjerujem da ćemo u sljedećoj godini učiniti sve kako bi život osoba s invaliditetom bio što kvalitetniji. Ja, kao vaša saborska zastupnica, očekujem suradnju. Očekujem da pitate, da potaknete, da tražite, a ja sam ovdje da s predsjednikom Hrvatskog sabora, ministricom Murganić i premijerom Plenkovićem učinim sve da zajednički iznalazimo rješenja za brojne probleme osoba s invaliditetom”, rekla je Lukačić.

Svjesno da pravo na život u zajednici, nije privilegija odabranih, dar ili rezultat samilosti, već temeljno ljudsko pravo, Ministarstvo za demografiju , obitelji, mlade i socijalnu skrb intenzivno poduzima korake za razvoj procesa deinstitucionalizacije, kao i prevencije institucionalizacije, istaknula je ministrica Nada Murganić.

S tim se procesom započelo 2013., kada je broj korisnika na stalnom ili tjednom smještaju iznosio 6. 757, od čega 3.976 osoba s mentalnim teškoćama, a 2. 781 osoba su djeca s teškoćama u razvoju, navela je ministrica.

Da bi osiguralo nekretnine za korisnike uključene u program organiziranog stanovanja, Ministarstvo je uspostavilo suradnju s Ministarstvom državne imovine, pa domovi u ovom trenutku raspolažu sa 49 stambenih jedinica čiji je vlasnik država.

Ministarstvo je, navodi Murganić, za osiguranje dodatno potrebne infrastrukture, u Europskom fondu za regionalni razvoj osiguralo 498 milijuna kuna, a za dodatno potrebne kadrove 264,7 milijuna kuna – poziv za prijavu projekata za njega objavljen je u ožujku ove godine i do sada su odobrena tri projekta domova za osobe s invaliditetom u iznosu od 33 milijuna kuna, a natječaj traje do konca 2020.

Ministarstvo je svjesno da proces deinstitucionalizacije nosi određene rizike i prepreke, no unatoč tome uslugu organiziranog stanovanja uz podršku trenutno koristi 951 osoba, u više od 250 stambenih jedinica, napomenula je ministrica.

Prvi čovjek Sabora Gordan Jandroković je istaknuo kako se Republika Hrvatska pridružila inicijativi UN-a da svake godine različitim aktivnostima senzibilizira širu javnost na razumijevanje osoba s invaliditetom, na promicanje jednakosti u ostvarivanju njihovih ljudskih prava te na stvaranje istinskog inkluzivnog društva.

“Hrvatska je bila među prvim državama potpisnicama Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, a Sabor RH među prva tri parlamenta koji su je ratificirali. To pokazuje čvrsto opredjeljenje Hrvatskoga sabora, kao najvišeg zakonodavnog tijela, ali i svih institucija i društva u cjelini, za ostvarivanjem svih temeljnih ljudskih prava osoba s invaliditetom. Ratificiranjem Konvencije, Hrvatska je prepoznala ono što je ključno – a to je da je sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu ograničeno, ne zbog njihovih određenih ograničenja, već zbog raznih prepreka, bilo da su one društvene, pravne, okolišne, političke ili gospodarske”, rekao je Jandroković.

 

Sabor je, podsjetio je, u povodu desete obljetnice ratifikacije Konvencije podržao inicijativu saborske zastupnice Ljubice Lukačić da se saborske sjednice prenose i na hrvatskom znakovnom jeziku, što se i radi od 4. listopada.

“Naša obaveza je prije svega rušiti barijere u našoj svijesti, rušiti neznanje, ravnodušnost i nesolidarnost. Naša obaveza je da mijenjamo pogled i da shvatimo da je invaliditet dio našeg svakidašnjeg života, da su osobe s invaliditetom s nama i da svi zajedno moramo raditi na društvu jednakih mogućnosti. Ali ne samo jedan dan u godini, već svaki dan. Jer jedino na taj način možemo postati uspješno društvo, a najuspješnija društva su upravo ona koja se vode na načelima otvorenosti, solidarnosti, čovječnosti i inkluzivnosti… Život u zajednici temeljno je pravo svakog čovjeka. Životom u zajednici društvo daje priliku osobama s invaliditetom da se ostvare u potpunosti i da doprinesu našem sveukupnom razvoju”, istaknuo je Jandroković, pritom naglasivši riječ ‘zajedno’, jer bez toga nema ni napretka u životu osoba s invaliditetom.

Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom upozorio je na povrede prava gotovo 7.000 osoba s invaliditetom koje i dalje žive segregirane u posebnim ustanovama.

“Osiguranje njihovog prava na život u zajednici zadaća je cijelog društva i taj se proces treba ubrzati”, rekla je zamjenica pravobraniteljice Mira Pekić Knežević.

Klaudija Klanjčić

Inportal

2017-12-05T21:06:41+00:00 5. prosinac. 2017.|Novosti|