ZAHTJEV: KUZ traži Fond za inovativne lijekove unutar HZZO-a

/ZAHTJEV: KUZ traži Fond za inovativne lijekove unutar HZZO-a
Piše: PolitikaPlus/Hina

Fond koji bi omogućio dostupnost inovativnih lijekova treba osnovati u sklopu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) i kontinuirano ga puniti trošarinama, zatražila je u utorak Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) kojoj je neprihvatljiva ideja da se taj fond osnuje u Vladi i puni donacijama, kako je u ponedjeljak najavio ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Fond za inovativne lijekove u sklopu HZZO-a jedan je od pet  “blagdanskih zahtjeva” koje je u utorak KUZ uputio zdravstvenoj administraciji za poboljšanje pristupa zdravstvenoj zaštiti u idućoj godini, a predstavio ih je na javnoj raspravi u sklopu Festivala filma o ljudskim pravima  (Human Rights Film Festival).

Traži se i uvođenje registara bolesti i ishoda liječenja, odlučivanje liječnika o odabiru lijekova, te osiguravanje dostupnosti zdravstvene skrbi u zajednici.

Nije dobar karitativan pristup

Osvrnuvši se na fond koji je najavio ministar Kujundžić, predsjednik KUZ-a Ivica Belina ocijenio je da najavljeno rješenje nije dobro jer se temelji na karitativnom pristupu, a nije poznato tko bi tim fondom upravljao i po kojim kriterijima bi se odlučivalo o dodjeli sredstava za liječenje. 

U prilog prijedlogu KUZ-a naveo je kako bi se fond unutar HZZO-a stalno punio, uz  jasno definirane i javno objavljene kriterije, što bi spriječilo da se takva pitanja ubuduće rješavaju na ulici, putem javnog pritiska.

Javna rasprava “Pristup zdravlju – pravo ili milost?” održana u kinu Europa okupila je predstavnike zdravstvene i pravne struke, udruga pacijenata i roditelja oboljele djece. Od zdravstvene administracije došla je samo pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković, a Belina je istaknuo da su pozvani i ministar, predstavnici HZZO-a i saborskog Odbora za zdravstvo, ali se nisu odazvali.  

Ana Bobinac, autorica izvještaja “Pristup zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj”, rekla je da su rezultati analize pokazali kako je za dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite izuzetno važno da se zdravstvo financira javnim novcem, umjesto kroz neka dodatna osiguranja.

Zanimljivim je ocijenila da Hrvatska, iako ima nešto manje liječnika od prosjeka EU-a, još uvijek ima značajno više liječnika nego neke zapadnoeuropske zemlje. To pokazuje, kaže, da dostupnost kvalitetne zdravstvene zaštite nije u izravnoj korelaciji s brojem liječnika, al rasprave koje se vode u zdravstvu “možda nisu uvijek potkrijepljene dokazima i argumentima”.  

Upozorila je da svi građani Hrvatske danas nemaju jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, ne postoje akreditirani centri za pojedine bolesti, kao ni jasni postupnici i klinički protokoli koji bi utvrdili standarde liječenja.

Kao poseban problem tijekom rasprave istaknut je nedostatak registara koji bi pratili tijek liječenja i njegov ishod.

Bobinac se osvrnula i na službeni podatak da se u Hrvatskoj za zdravstvo izdvaja 750 eura po glavi stanovnika, istaknuvši da prosjek izdvajanja iznosi 1100 eura, te da razliku građani podmiruju “iz vlastitog džepa”.

Privilegirana i siromašna Hrvatska

Aleksandar Džakula iz Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” ustvrdio je kako u pogledu zdravstvene zaštite danas postoje dvije Hrvatske – privilegirana i siromašna koja plaća odlazak do najbližeg liječnika po 150 kuna. Također je ocijenio da je u zadnjih 15 godina Ministarstvo zdravstva među najgorim hrvatskim ministarstvima.

“Cijeli sustav upravljanja zdravstvom jedan je od najlošijih sustava upravljanja javnim sredstvima. O najvažnijim stvarima u upravljanju proračunom od 20 milijardi kuna pregovara se ‘iza zastora s pajdašima’, a sirotinju se gazi i prešućuje. I to u zemlji Andrije Štampara”, kaže Džakula. 

Pomoćnica ministra zdravstva Vera Katalinić-Janković ustvrdila je kako je sustav takav jer se “betonira ono što je loše, a svaki pokušaj promjene minira”.

“Nismo spremni za promjene, a morat ćemo ih poduzeti”, rekla je pomoćnica ministra i kao primjer neracionalne potrošnje izdvojila skupe dijagnostičke pretrage na koje se pacijente često bespotrebno upućuje.

2017-12-05T21:04:43+00:00 5. prosinac. 2017.|Novosti|